Lik kralja na prijestolju s pluteja ranoromaničke predoltarske pregrade (u 13. stoljeću premetnute u krsni zdenac) iz splitske katedrale zasluženo je privukao veliku pozornost znanstvene literature. Mišljenja su polarizirana. Don Frane Bulić i još neki autori poslije njega mislili su da je riječ o prikazu Krista na prijestolju.  Karaman, Abramić i Dyggve dokazali su, analizirajući u prvom redu oblik kraljevske krune i nošnje te njegove atribute, da je na reljefu prikazan hrvatski kralj, po svoj prilici Zvonimir, dok je S. Radojčić upozorio da je kompozicija vrlo slična prikazu Osude nemilosrdnog dužnika, evanđeoske parabole o nebeskom kraljevstvu (Mat. 18: 23-35), što se vidi na nekim srednjovjekovnim minijaturama. Postoji, međutim, više argumenata u potvrdu mišljenja da se uistinu radi o prikazu jednog od hrvatskih kraljeva. Kruna i nošnja očigledno su zapadnog, a ne bizantskog tipa, što isključuje mogućnost da je prikazan istočni car. Na samom pluteju vide se tragovi naknadnog popravljanja prizora. Lik dvorjanina koji stoji uz prijestolje izgubio je atribut (po svoj prilici  mač), a radiran je i natpis od kojeg je ostalo tek nekoliko slova. Do toga je došlo vjerojatno zbog želje da se sadržaj prikaza „neutralizira“ u svom izvornom političkom karakteru.O tom antologijskom djelu i brojnim još uvijek otvorenim pitanjima Igor Fisković je 2002. napisao golemu raspravu enciklopedijskog formata, a sada se vraća istom reljefu s novim odgovorima i pod naslovom Reljef  hrvatskog kralja Petra Krešimira IV te u formi privlačnoj širokom kulturnom čitateljstvu.