Riječ je o izboru iz knjiga i rasprava Oswalda Spenglera objavljenih u razdoblju od 1904. do 1938. godine: 1. Heraklit(1904.); „Krieg, Drama und Roman / Rat, drama i roman (1938.)“; 3. Der Untergang des Abendlandes / Propast Zapada, I.–II. (1918.–1922.); 4. Preussentum und Sozialismus / Prustvo i socijalizam (1919.); 5. „Pessimismus? / Pesimizam? (1921.)“; 6. „Frankreich und Europe / Francuska i Europa (1924.)“; 6. Politische Pflichten des deutschen Jugend / Političke dužnosti njemačke mladeži (1924.); 7. „Neue Formen der Weltpolitik / Novi oblici svjetske politike (1924.)“; 8. Neubau des deutschen Reiches / Nova izgradnja njemačkoga Reicha (1924.)“; 9. „Aufgaben des Adels / Zadaće plemstva (1924.)“; 10. „Das Verhältnis von Wirtschaft und Steuerpolitik seit 1750 / Odnos gospodarstva i porezne politike od 1750. godine (1924.)“; 11. „Nietzsche und sein Jahrhundert / Nietzsche i njegovo stoljeće (1924.)“; 12. „Das heutige Verhältnis zwischen Wirtschaft und Weltpolitik / Današnji odnos gospodarstva i svjetske politike (1926.)“; 13. „Vom deutschen Volkscharakter / O njemačkom narodnom karakteru (1927.)“; 14. „Einführung zu einem Aufsatz R. Korherrs über den Geburtenrückgang / Uvod u raspravu R. Korherra o opadanju broja poroda (1927.)“; 15. Der Mensh und die Technik / Čovjek i tehnika (1931.)“; 16. „Vorwort zu den Politischen Schriften / Predgovor Političkim spisima (1934.)“; 17. „Wirtschaft und Eigentum / Gospodarstvo i vlasništvo (1933.)“; 18. Jahre der Entscheidung / Godine odluke (1933.); 19. „Zur Weltgeschichte des zweiten vorchristlichen Jahrtausends / Prilog svjetskoj povijesti drugoga tisućljeća predkršćanske ere (1935.)“ i 20.  „Ist Weltfriede möglich? / Je li svjetski mir moguć? (1936.). Osim citata iz navedenih djela urednica Misli, dr. Hildegard Kornhardt (1910.–1959.), koja je napisala i pogovor u kojem je objasnila svoje motive za objavljivanje zbirke Spenglerovih misli, napravila je izbor iz neobjavljenih rukopisa (fragmenata) O. Spenglera, poznati kao Politica i Poetica, koji su pohranjeni u Bavarskome državnom arhivu u Münchenu. Odbacujući linearno shvaćanje povijesti, Spengler iznosi mišljenje da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojim izražajnim mogućnostima. U skladu sa Spenglerovim shvaćanjem svjetske povijesti citati su podijeljeni u više cjelina koje na reprezentativan način odražavaju njegove poglede na sudbinu, religiju, dušu, povijest, mišljenje, državu, staleže i profesije, vlasništvo te brojne druge teme iz filozofije povijesti. 

Oswald Spengler (1880.–1936.), njemački filozof i politički mislilac. Na sveučilištima u Halleu, Münchenu i Berlinu studirao je matematiku i prirodne znanosti te obranio doktorat iz filozofije. Njegovo kapitalno djelo iz povijesti filozofije Der Untergang des Abendlandes, I.-II. (Beč – München, 1918.–1922.; Zagreb, 1998.–2000.) izazvalo je veliki interes intelektualne javnosti. U ljeto 1931. objavljuje knjižicu Der Mensch und die Technik/Čovjek i tehnika (München, 1931.; Split, 1991.; Zagreb, 2019.). Godine 1935. izabran za jednoga od stotinu senatora Njemačke akademije (danas: Goethe institut).