Mnoštvo uzvanika dupkom je ispunilo dvoranu u Hrvatskom državnom arhivu na predstavljanju knjige Marija Jareba Sovjetski zločin u Katynskoj šumi: Uloga doktora Eduarda Luke Miloslavića. To izdanje AGM-a uistinu je odjeknulo u javnosti i izazvalo golemo zanimanje ne samo medija nego i brojnih institucija, jer je riječ o sveobuhvatnom pogledu na jedan od najstrašnijih komunističkih zločina iz Drugog svjetskog rata. Riječ je o ubojstvu tisuća časnika i dočasnika poljske vojske u Katynskoj šumi na krajnjem zapadu Rusije u proljeće 1940. godine. Nakon nekoliko mjeseci boravka u zarobljeničkim logorima diljem SSSR-a Staljin i sovjetsko partijsko komunističko vodstvo donijeli su početkom ožujka 1940. odluku o likvidaciji poljskih zarobljenika, koji su ocijenjeni kao kontrarevolucionarni elementi. Nedugo zatim oko 14.500 zarobljenika likvidirano je na nekoliko mjesta u zapadnim krajevima SSSR-a, a njih nekoliko tisuća u Katynskoj šumi.
Knjiga je objavljena u nakladi AGM-a i Hrvatskog instituta za povijest, a predstavili su je recenzenti dr. sc. Vladimir Geiger i dr. sc. Marica Karakaš Obradov, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravančić, direktor AGM-a Stjepan Bekavac te autor dr. sc. Mario Jareb.
Uvodno je direktor AGM-a Stjepan Bekavac predstavio projekt, pozdravivši sve nazočne uzvanike, među kojima je bio i veleposlanik Republike Poljske Andrzej Jasinowski, inače unuk žrtve katynskog zločina, zatim rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Damir Boras, izaslanik Grada Zagreba Pavle Kalinić i dr.
Dr. sc. Vladimir Geiger predstavio je sadržaj knjige i govorio o kontekstu povijesnih zbivanja u kojem se zločin zbio te o neuspjeloj sovjetskoj promidžbi kojom su za katynski zločin nastojali optužiti Nijemce. Govorio je o već poznatom slučaju Eduarda Luke Miloslavića, hrvatskog patologa koji je bio član međunarodnog povjerenstva za istraživanje masovnog sovjetskog zločina, ali podsjetio i na još jednog našeg patologa, Ljudevita Juraka, kojega su jugoslavenske komunističke vlasti pogubile. Osuđen je na smrt strijeljanjem jer mu se na teret stavilo to što je bio član međunarodnog povjerenstva koje je imalo zadatak da masovni pokolj pripiše prijateljskoj sovjetskoj Rusiji. Geiger je kao povjesničar istaknuo da ovakvog sveobuhvatnog znanstvenog rada o Katyinu nije bilo u hrvatskoj historiografiji.
Recenzentica Marica Karakaš Obradov analizirala je promidžbeni učinak ovog otkrića i istaknula policijsko-forenzični stil koji se provlači knjigom. Istaknula je neke značajne aspekte događaja iz knjige - da je zločin bio masovan, da je sovjetska strana desetljećima nijekala zločin te da ga je pomno isplanirala i provela sovjetska tajna služba. „I ova nas knjiga podsjeća na potrebu kritičkog iščitavanja arhivskog gradiva o događajima koje su na primjer kod nas počinile OZNA i UDBA", rekla je Karakaš Obradov.
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Gordan Ravančić istaknuo je uspješnu suradnju između Hrvatskog instituta za povijest i nakladničke kuće AGM. "Tema ove knjige važna je jer razbija crno-bijelu sliku povijesnih zbivanja koja je prisutna u našem javnom prostoru. Ovo je ujedno i obrazac kako se treba odnositi prema žrtvama", rekao je Ravančić.
Autor knjige dr. sc. Mario Jareb odgovorio je na pitanje kako je i zašto nastala ova knjiga te izrazio nadu da će ovo djelo biti korisno ne samo istraživačima nego i svima drugima. „Sve je počelo oko 1993. godine kada sam bio na magisteriju na Srednjoeuropskom sveučilištu, gdje je bilo puno poljskih studenata i pričalo se i o Katynu. Neki kolege su me pitali, jer su čuli da je zločin istraživao neki hrvatski liječnik, da proučim postoje li u Zagrebu neki dokumenti o tome. Ja sam to i učinio po povratku u Zagreb, našao sam mnogo toga u tisku NDH i vrlo se zainteresirao za tu temu“, rekao je Jareb. Dodao je više od 10.000 knjiga i znanstvenih radova objavljeno o temi zločina iz Katynske šume.