Miro Međimorec
KOSTINO PISMO (SVRHA OD SLOBODE)


Kostino pismo s jedne je strane memoarska, autobiografska proza, a s druge zanimljiva (ma koliko bila osobna) slika hrvatskog kazališnog života u razdoblju od tridesetak godina. Ona počinje autorovim studijem na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju 60-ih godina prošlog stoljeća, a završava, uglavnom, smrću dvojice njegovih prijatelja i poznatih hrvatskih glumaca: Mladena Budišćaka i Darka Čurda. Dakle, knjiga je i sjećanje, ljudsko i umjetničko na život i rad autora s drugom dvojicom umjetnika koji su u njegovim redateljskim ostvarenjima odigrali vjerojatno svoje najznačajnije uloge.
Godine u kojima Međimorec počinje svoje sjećanje na kazalište predstavljale su i vrijeme kad je ta vrsta umjetnosti zasigurno značila daleko više nego prije i poslije toga, kad su nicali festivali, raspravljalo se o mogućnostima, rađene su neke bitne i „hrabre“ predstave, o kazalištu se raspravljalo na partijskim sastancima, otvorenim i zatvorenim...
Poseban prostor u knjizi posvećen je odnosu s učiteljem, mentorom i starijim kolegom, dekanom ADU, redateljem Kostom Spaićem. Iako autobiografskog karaktera, rukopis Igra privida i smrti ili Kostino pismo uvelike je biografska proza grupe hrvatskih kazališnih umjetnika koji su se na pozornici pojavili krajem vrlo poletnih 60-ih godina i čije je djelovanje umnogome odredila politika. Najčešće na način: ako se oni nisu bavili njom, ona s njima jest. Posebno dramatična i s dugotrajnim posljedicama bila je 1971. godina i autorovo sudjelovanje na Dubrovačkim ljetnim igrama. S namjerom da se ne zaboravi, i sam u godinama kad je zaborav otvorena i pogubna mogućnost koju autor gleda u odsutnosti svoje majke (koju je uzaludno bilo što pitati pa će mnoga osobna pitanja ostati bez odgovora), Međimorec je ispisao važnu stranicu hrvatske kazališne povijesti druge polovine prošlog stoljeća uz isticanje nekoliko zaista umjetničkih osobnosti koje su predstavljale njegov važan dio.

O autoru:
Miro Međimorec rođen je 4. siječnja 1942. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao Komparativnu književnost i engleski jezik (1964.). Kazališnu režiju diplomirao 1973. na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost, iste godine bio na poslijediplomskom kazališnom studiju u „Royal Shakespeare Company“ (RSC), London/Stratford on Avon. Doktorirao teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Već na prvoj godini studija počeo se baviti kazalištem u zagrebačkom „Studentskom eksperimentalnom kazalištu“ (SEK). Proslavio se režijom dviju predstava , „Ars longa, vita brevis“ (1967.) i „Vietrock“ (1968.), koje je mlada publika doživljavala kao svoj manifest, a priznanja su osvajala i na festivalima profesionalnih kazališta (MESS, Sarajevo,1968.).
Kao profesionalan redatelj u statusu slobodnog umjetnika (1965.-1985.) i stalnog redatelja u Dramskom kazalištu Gavella (od 1985. do 1991.) režirao preko 70 (sedamdeset) kazališnih predstava, desetak radio-drama, adaptirao i za televiziju snimio nekoliko svojih kazališnih predstava. Prva profesionalna kazališna režija bila mu je „Zriniada“ u Zagrebačkom kazalištu mladih (1969.), poslije koje je kao redatelj potpisao još šezdesetak predstava u Zagrebu, Dubrovniku, Varaždinu, Zenici, Rijeci, Osijeku, Beogradu i Mariboru. Režirao TV film „Crvena kraljica“, TV dramu „Figarova rastava", film „Školjka šumi"; napisao scenarij za igrano-dokumentarni film „Vukovarska pasija“po motivima romana „Piše Sunja Vukovaru“.
Hrvatski branitelj, dragovoljac, visoki časnik HV-a (stožerni brigadir) i djelatnik Ministarstva obrane RH (1991.-1993.), pomoćnik ministra vanjskih poslova RH (1993.-1999.) i pomoćnik ravnatelja HIS-a (1993.-1999.), veleposlanik RH u Švicarskoj konfederaciji (1999.-2000.) i do umirovljenja službenik Ministarstva vanjskih poslova RH.
Piše drame, priče, romane, teatrološke tekstove, rasprave i studije o Domovinskom ratu. Dobitnik brojnih nagrada za režiju na kazališnim festivalima i smotrama te nagrada za književnost.
Knjige: romani "Piše Sunja Vukovaru", 2004., „Frankfurtska veza", 2004. , „Presvijetli i rabin“, 2006. te knjiga drama „Tužni hrvatski san“, 2011. Drama „Oslobođenje Zagreba“ objavljena je u časopisu za književnost, kulturu i znanost „Riječi“ 1-3/2013. MH Sisak.
Romani na hrvatskom jeziku i „Piše Sunja Vukovaru“ na španjolskom jeziku objavljeni su u elektroničkom obliku na iBooks in Croatian language/iBooks na Hrvatskom jeziku.
Roman „Presvijetli i rabin“ uvršten je u antologiju hrvatske židovske književnosti „ Zázrak na ostrovê“ na češkom jeziku, Emona servis, Praha 2011. izabrao, s hrvatskog izvornika izabrao, složio, preveo i popratio uvodnim slovom Josef Kodet.

str.164,  meki uvez; format: 14x20
Cijena  99.00 kn
 
   
   
 
 

AGM vaša internet knjižara
 
 
 
  Košarica sadrži: 0   knjiga
  Cijena košarice: 0.00 kn
 

 
po naslovu knjige
po imenu i prezimenu pisca
 
 
 
 
 
 
     
copyright AGM d.o.o. 2004-2005